<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="en">
	<id>https://en.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Fakamoe_fakafoki_tua</id>
	<title>Fakamoe fakafoki tua - Revision history</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://en.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Fakamoe_fakafoki_tua"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://en.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?title=Fakamoe_fakafoki_tua&amp;action=history"/>
	<updated>2026-04-15T17:05:58Z</updated>
	<subtitle>Revision history for this page on the wiki</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.7</generator>
	<entry>
		<id>https://en.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?title=Fakamoe_fakafoki_tua&amp;diff=793&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiBot2: Bot: Created Regression Hypnosis article in Tuvaluan</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://en.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?title=Fakamoe_fakafoki_tua&amp;diff=793&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-04-01T19:18:24Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Created Regression Hypnosis article in Tuvaluan&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;New page&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakamoe Fakafoliga Mua&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (Regression Hypnosis), e iloa foki ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakamoe Fakafoliga Mai te Olaga Mua&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (Past Life Regression), ko se faiga fakasaienisi fakamoe e fakaaogā ke fesoasoani ki te tagata ke foki mai ki nisi taimi i tona olaga nei, io me ke maua neā manatuaga mai se olaga mua e fai mai e mafai. E fakaaogā tenei faiga ke suʻesuʻe, ke fakamālamalama, ke faka-to-gali mai a mafaufauga mamafa, amio, ma nisi faiga e ono fesoasoani ki te tagata. E fai mai a faifaiga o tenei faiga, ko nisi faalavelave i te olaga nei e mafai ona aafia mai i mea ne tupu i se olaga mua.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Faamatalaga ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakamoe Fakafoliga Mua&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ko se itūaiga fakamoe loloto lea e faka-malu ai te mafaufau o te tagata, kae fakaaogā e te faifaiga fakamoe (hypnotherapist) a upu faapitoa ke faka-foki-mai te mafaufau o te tagata ki se taimi i mua. E mafai o foki ki se taimi i tona olaga nei (age regression) io me ke foki atu ki se olaga e fai mai e mua atu i tona olaga nei (past life regression). Te uiga o te faiga, ko te saʻiliʻiga o faamatalaga mai te mafaufau loloto e mafai ona fesoasoani ki te tagata ke malamalama ki ana faafitauli i te olaga nei. E fesoʻotaʻi mo te [[fakamoe]] a te faiga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tala Fakasolopito ==&lt;br /&gt;
E ui e iai a talatuu mai anamua e uiga ki te foki mai o te agaga, ko te faiga fakasaienisi o te fakamoe fakafoliga mua na amata mai i te senituli lua sefulu. Ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Morey Bernstein&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, se fai pisinisi mai Amerika, ne tusi se tusi i te 1956 e igoa ko “The Search for Bridey Murphy.” I te tusi, ne fakamatala neia te tala o se fafine na fai mai e neʻe olaga mua i Ireland, ma ne fakaasi mai neia a manatuaga e uiga ki te olaga i Ireland i te senituli sefulu valu. Ko tenei tusi ne mafua ai se finagalo tele i te lalolagi atoa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I te vaitaimi mulimuli, ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Brian Weiss&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, se fomaʻi mafaufau mai Amerika, ne laga atu ki te faiga. I te 1988, ne tusi neia te tusi “Many Lives, Many Masters,” te tala o ana galuega mo se fafine e igoa ko Catherine. E fai mai, i loto i te fakamoe, ne fakaasi mai ne Catherine a manatuaga mai olaga mua e fesoʻotaʻi mo Weiss lava, ma ne fesoasoani tenei ke fofo ai ana popolega. Ko Weiss ne fai mai e mafai o fesoasoani te fakafoliga mua ke fakato-gali mai a faafitauli o te olaga nei.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Michael Newton&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ne faʻapitoa i se itūaiga e igoa ko “Life Between Lives” (LBL) hypnotherapy. Ne fakaaogā neia te fakamoe ke fesoasoani ki te tagata ke “foki” ki te taimi i te va o olaga, pe ko te mea e fai mai ko te “olaga o te agaga.” Ne tusi neia nisi tusi e pei o “Journey of Souls” e fakamatala ai a mea ne taʻu mai e ana tagata i loto i te fakamoe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dolores Cannon&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ne galue mo te lua sefulu tausaga i te faiga o te fakamoe loloto, ma ne tusi neia nisi tusi e fakaasi mai ai a manatuaga o ana tagata e uiga ki olaga mua, aliens, ma nisi mea e leʻi iloa. Ne fai mai e Cannon e mafai o maua a faamatalaga mai te “Superconscious” i loto i te tagata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Faiga ==&lt;br /&gt;
E amata te faiga o te fakamoe fakafoliga mua i se fakatalanoaga i te va o te faifaiga fakamoe ma te tagata. E fakamatala atu ne te faifaiga a te faiga, ma fakatalanoa ki te mafuaaga o te sau o te tagata. Ona fai lea o se faiga fakamoe e faka-malu ai te tino ma te mafaufau o te tagata. A te taimi e fakamalu ai te tagata, e amata o fakaaogā e te faifaiga a upu faapitoa ke faka-foki-mai te mafaufau. E mafai o fesili, “Ko fea koe e i ei?” “Ko ai koe?” “E fia koe tau tausaga?” E mafai foki o faka-foki-mai te tagata ki se mea na tupu i tona olaga nei, pe ke foki atu ki se olaga mua. E fakamaua a mea katoa e fai mai ai te tagata. A te iʻuga, e faka-foki-mai te tagata ki te tulaga masani, ona fakatalanoa lea ki a mea na tupu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Itūaiga ==&lt;br /&gt;
E lua itūaiga autū o te fakamoe fakafoliga:&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakafoliga o Tau Tausaga (Age Regression):&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; Ko te foki-mai ki se taimi i te olaga nei o te tagata, e pei o tona tamalikiiti. E fakaaogā tenei ke suʻesuʻe a mea na tupu i se taimi mua e ono mafua ai se faafitauli i te taimi nei.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakafoliga Mai te Olaga Mua (Past Life Regression):&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; Ko te foki-mai ki se olaga e fai mai e na olaga muamua atu i te olaga nei. E fai mai e mafai o fakaasi mai a manatuaga e uiga ki se tagata, se nofoaga, ma mea na tupu.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakafoliga Mai te Olaga i te Va o Olaga (Life Between Lives - LBL):&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; Ko te faiga a Michael Newton. E fai mai e mafai o faka-foki-mai te tagata ki te taimi i te va o olaga, pe ko te mea e nonofo ai te agaga a o faatali se tino fou. E mafai o feiloaʻi ki nisi agaga, atua, po ko nisi faifaiga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mafaufau Fakasaienisi ==&lt;br /&gt;
E leai se fakamaoniaga fakasaienisi e lagolagoina ai te manatu e mafai o foki-mai ki se olaga mua. E fai mai a saienitisi, ko mea e fai mai ai te tagata i loto i te fakamoe fakafoliga mua, e mafai o fua mai i mafaufauga, talatuu, tala na fakaalogo i ai, po ko mea na iloa i nisi auala. E fai mai, i loto i te fakamoe, e mafai o fai a te mafaufau o te tagata se tala (confabulation) e faʻatatau ki mea e talitonu ai te tagata. Ko nisi suʻesuʻega e fai mai, e leai se mea e mautinoa e uiga ki te olaga mua. Ko te faiga o te fakamoe e mafai o aogā mo te faka-to-gali mai o mafaufauga mamafa, a e leai se faamaoniga e mafai o foki-mai ki se olaga mua.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Suʻesuʻega o te Foki Mai o te Agaga (Reincarnation Research) ==&lt;br /&gt;
Ko nisi tagata suʻesuʻe, e pei o &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ian Stevenson&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, se saienitisi mai le Iunivesite o Virginia, ne suʻesuʻe nisi tamaliki e fai mai e manatuaga mai olaga mua. Ne suʻesuʻe ne Stevenson a tamaliki i Pasifika, Initia, ma isi fenua, e fai mai e mafai o taʻu mai a igoa o tagata i olaga mua, mea na tupu, ma nisi faamatalaga. Ne fai mai e mafai ona faamaonia nisi o nei faamatalaga. Ae ui i lea, e tele foki a faitioga i ana suʻesuʻega. I Tuvalu, e leai ni suʻesuʻega faapenei ua faia, a e iai foki a talatuu a Tuvalu e uiga ki te foki mai o te agaga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Faiga i Tuvalu ==&lt;br /&gt;
I Tuvalu, e leai ni tagata faifaiga fakamoe fakafoliga mua ua iloa e faia galuega faapenei i se tulaga faapitoa. E iai a fomaʻi mafaufau (psychologists) e galue i te Falemai a Tuvalu, a e leai se tasi ua faʻailoa mai e faia te faiga o te fakamoe fakafoliga mua. Ko nisi fomaʻi e mafai ona iloa te faiga o te fakamoe masani mo nisi faamoemoega faafomaʻi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E uiga ki talatuu ma mafaufau a Tuvalu e uiga ki te foki mai o te agaga, e iai a talatuu e fai mai e mafai o foki mai te agaga o se tasi tagata i se tasi o lana fanau. E taʻua te agaga e foki mai ko te “atua” po ko te “aitu” o le tupuga. E masani o fai mai se tinā pe se tamā, “Ko te atua o toku tamana koe e foki mai.” E mafai foki o fai mai e foki mai i se manu po ko se meaola. Ko te talitonuga lenei e fesoʻotaʻi mo te olaga ma te maliu, ma e leʻi fesoʻotaʻi mo te faiga fakasaienisi o te fakamoe fakafoliga mua. E matuā taua te feagaiga ma te lotu Kerisiano i Tuvalu, ma ko nisi lotu e le talia te manatu o te foki mai o te agaga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ko nisi tagata Tuvalu e mafai ona fiafia o fakaalogo ki tala mai nisi fenua e uiga ki te fakamoe fakafoliga mua, a e seāgā noa te talitonu. E mafai o maua nisi tusi a Brian Weiss po ko Dolores Cannon i nisi faletusi, a e leai se faifaiga i Tuvalu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tulafono ma Aganuu ==&lt;br /&gt;
Talu ko te leai o se faifaiga i Tuvalu, e leai ni tulafono faapitoa e pulea ai te faiga o te fakamoe fakafoliga mua. Ae peitaʻi, e taua te mafaufau ki nisi mea:&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tulaga Faafailele:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; Ko te faifaiga e tatau o iai se tomai ma se lesona. I nisi atunuu, e manaʻomia se laisene. I Tuvalu, e tatau o suʻesuʻe lelei se tagata a o leʻi faia se faiga faapena.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Saogalemu o te Mafaufau:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; E mafai o faapogaia a popolega po ko mafaufauga faigatā pe a fakaasi mai a manatuaga mamafa. E tatau o iloa lelei e te faifaiga a faiga ke fesoasoani ki te tagata.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Feagaiga ma te Lotu:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; Talu ko Tuvalu ko se atunuu Kerisiano, e ono feteʻenaʻi te faiga ma talitonuga a nisi lotu. E tatau o faʻaaloalo ki talitonuga a tagata.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tauagavale:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; E tatau ona malamalama lelei te tagata i te faiga a o leʻi amataina, ma tuʻu atu lona maliega (informed consent).&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fakamaoni:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; E le tatau o fai mai se faifaiga e mafai o faamaonia a mea e fai mai ai te tagata e uiga ki se olaga mua.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== See also ==&lt;br /&gt;
* [[Fakamoe]]&lt;br /&gt;
* [[Fakamoe Faka-Fomaʻi]]&lt;br /&gt;
* [[Foki Mai o te Agaga]]&lt;br /&gt;
* [[Mafaufau Faapitoa]]&lt;br /&gt;
* [[Ian Stevenson]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category:Fakamoe]]&lt;br /&gt;
[[Category:Foki Mai o te Agaga]]&lt;br /&gt;
[[Category:Fakafoliga Mai te Olaga Mua]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiBot2</name></author>
	</entry>
</feed>