Hipinosi: Difference between revisions

From Reincarnatiopedia
Bot: Created Hypnosis article in Shona
Bot: Created Hypnosis article in Tswana
Line 1: Line 1:
'''Hipinosi''' (kubva kuChingezi: Hypnosis) inzira yekurapa yepfungwa inoshandiswa kushandura mamiriro epfungwa nemuviri, ichibvumira munhu kuti atarise zvakanyanya, kugadzikana, uye kugamuchira mazano (suggestions) kana kurairwa. Inowanzo shandiswa mukuvhiya zvinetso zvemanzwiro, kudzora marwadzo, kusiya tsika dzakaipa, uye kuongorora zviitiko zvekare. MuZimbabwe, hipinosi inozivikanwa zvishoma nezvishoma seimwe nzira yekurapa inobatsira pakurapa pfungwa nemuviri, kunyangwe ichiri kutsvagwa zvakanyanya.
'''Hipinosi''' ke mokgwa wa go tsamaisa maikutlo le go fetola maitsholo a batho ka go ba tsenya mo maemong a go iketla le go utlwa ka botlalo mafoko a mongwe. Hipinosi ga se bošula, mme ke tirisô ya thuto ya maikutlo (psychology) e e dirisiwang ke dingaka tsa maikutlo, dingaka, le baithuti ba ba nang le tsebo go thusa batho go fenya mathata a mmele le a monagano.


== Tsananguro ==
== Tlhaloso ==
Hipinosi, mo Setswaneng gape e bidiwa '''go hipinosa''', ke maemo a go iketla a monagano ao motho a nang le kgonagalo ya go utlwa ka botlalo le go tswelela pele ka mafoko a mongwe kana a mokgosi. Mo maemong a, monagano o nna o bulegetse ditshusumetso tse di sa tlwaelegang. Motho yo o hipinositsweng ga a robele, o a utlwa ebile o na le taolo ya gagwe ka botlalo. Hipinosi e ka nna '''go tsena mo monaganong''' kana '''go iketla ka botlalo'''. Botlhokwa ke go tlhaloganya gore hipinosi ga se bošula, mme ke sediriswa sa kalafi.


'''Hipinosi''' inzira inoshandiswa nemunhu ane ruzivo (hypnotherapist) kuti apindire mupfungwa dzemunhu (client) kuti amubatsire kugadzirisa dambudziko. Panguva iyi, munhu anonzi ari muhipinosi anogona kunge aine ruzha rwakadzikama, kugadzikana kwemuviri, uye anogona kuteerera nekutevedzera mazano akanaka anopiwa nemurapi. Hazvireve kuti munhu anorasika kana kufenda zvachose. Pane kudaro, munhu anoramba aine masimba ekuzvidzora uye haangaitwe chinhu chaanofunga kuti chakaipa. Zvinangwa zvehipinosi ndezvekushandura maitiro epfungwa, kudzora manzwiro, uye kuvandudza hutano hwepfungwa nemuviri.
== Hisitori ==
Hisitori ya hipinosi e simolotse kwa lefatsheng la Fora mo dikgweding tse di fetileng, mme e ne ya tlhabololwa ke dingaka tsa kwa Yuropa jaaka Dr. James Braid, yo o neng a simolola go dirisa leina le "hypnosis" ka ngwaga wa 1842. Mo Aforika Borwa le Botswana, tirisô ya mekgwa e e tshwanang le hipinosi e na le dikgala tse dideepi mo setšong. Dingaka tsa setso, ba e bidiwang '''dingaka''' kana '''baloi ba ba molemo''', ba ne ba dirisa mekgwa ya go rera, go opela, go bina le go dirisa mefuta ya mefera go thusa batho go fenya mathata a mmele le a moya. Mokgwa ona o ne o tshwana le hipinosi ka go tsamaisa maikutlo a motho.


== Nhoroondo ==
Mo Botswana, go simolotse go dirisiwa hipinosi e e rulagantsweng ke baithuti ba thuto ya maikutlo mo dingwageng tsa bo1970 le bo1980, fa ba ne ba simolola go e kopanya le dithuto tsa kalafi ya setso. Mo Aforika Borwa, tirisô ya hipinosi e ne ya simolola go tuma thata fa e kopanngwa le thuto ya maikutlo ya bojanala (clinical psychology) le kalafi ya boitekanelo (holistic healing) mo dingwageng tsa bo1990.


=== Pasi Rose ===
== Mefuta ==
Nhoroondo yehipinosi inodzokera kumagariro ekare, kunyange zvazvo isina kunzi "hipinosi" panguva iyoyo. Vanhu vekare vaiita maitiro akafanana neaya, sekushandisa nziyo, mutinhimira, uye kudzokorora mashoko kuti vapinde mumamiriro epfungwa ekugadzikana uye kurapwa. Muzana ramakore rechi 18, muAustria, Franz Anton Mesmer akatanga nzira yainzi "mesmerism" yaishandisa simba remagineti kuti arapwe vanhu. Zvisinei, muna 1843, muScotland James Braid akatanga izwi rekuti "hypnosis" achibva pashoko rechiGiriki rokuti ''hypnos'' (hope). Kubva ipapo, nzira idzi dzakavandudzwa nevanoongorora pfungwa vakaita saSigmund Freud, Milton H. Erickson, uye vamwe vazhinji.
Hipinosi e na le mefuta e e farologaneng e e dirisiwang go samagana le mathata a a farologaneng:


=== MuZimbabwe ===
* '''Hipinosi ya Kalafi (Clinical Hypnosis):''' E dirisiwa ke dingaka tsa maikutlo (clinical psychologists) le dingaka go kalafa mathata jaaka go tshaba dilo (phobias), go kgaogela sengwe (addiction), botlhoko bo bo sa feleng, le mathata a go robala.
MuZimbabwe, mashandisirwo ehipinosi echirungu akatanga kuoneka mukupera kwezana ramakore rechi20, achifambiswa nevarapi vepfungwa, varapi vezveutano hwepfungwa, uye vamwe varapi vechivanhu vakanga vadzidza nzira idzi. Zvisinei, maitiro akafanana nehipinosi anga atove chikamu chetsika nemagariro evanhu vechiShona nevarudzi rwevanhu vemuZimbabwe kwemazana emakore. Zviitiko zvakaita sekudzidziswa kwevarwi (machinda) kuti vashaye hanya netya, kushandiswa kwemishonga yechivanhu (muti) uye mashoko ekurairwa (kupembedza) pakurapa, uye nzira dzekufambaidzwa (kurohwa nemhepo) dzinogona kutorwa semhando dzehipinosi yechivanhu. Mazuva ano, mashandisirwo acho anowanikwa muzvikoro zvekurapa, mumakliniki epfungwa, uye kunzvimbo dzekurapa dzechivanhu.
* '''Hipinosi ya Boitekanelo (Holistic Hypnosis):''' E kopanya mekgwa ya setso le ya sekgoa, e e dirisiwang ke baoki ba boitekanelo go thusa ka mathata a maikutlo, go oketsa kitso ya boipele, le go thusa mo go fenying mathata a botsogo jwa monagano.
* '''Hipinosi ya go Boela Morago (Regression Hypnosis):''' E dirisiwa go thusa motho go boela morago mo dingwageng tsa gagwe tsa bosa, kapejana, go batlisisa tshimologo ya mathata a. Bona setlhogo se se rulagantsweng ka boyona: [[Hipinosi ya go Boela Morago]].
* '''Hipinosi ya go Iteemela (Self-Hypnosis):''' Mokgwa o motho a ithutang go iphipinosa a le nosi, gantsi go thibela botlhoko, go fokotsa matshwenyego, kana go oketsa go ithuta.


== Mhando ==
== Dithuto tsa Saense ==
Dithuto tse dintsi tsa saense di supa gore hipinosi ke sediriswa se se nang le matla mo kalafong. Ditshenyegelo tsa MRI di bontshitse gore fa motho a hipinositswe, dikarolo tse di farologaneng tsa boko di a fetoga, supa gore monagano o a fetoga ka nnete. Mo Aforika Borwa, dithuto di dirilwe ke Yunibesiti ya Kapa (University of Cape Town) le ya Witwatersrand, tse di supang bokao jwa hipinosi mo go fokotseng botlhoko le matshwenyego.


Pane akati wandei mhando dzehipinosi dzinoshandiswa zvichienderana nezvinangwa zvekurapwa.
Lefapha la Botsogo jwa Monagano mo Botswana le amogela tirisô ya hipinosi e e dirwang ke ba ba nang le ditumêlô tsa thuto e e maleba, jaaka dingaka tsa maikutlo. Go na le kgolagano ya hipinosi le mekgwa ya setso ya go alafa, e e bidiwang '''kalafi ya setso''', e saense e sa e tlhaloganyeng ka botlalo.


* '''Hipinosi Yekuraira''' (Direct Suggestion Hypnosis): Iyi ndiyo nzira inonyanyozivikanwa apo murapi anopa mazano akananga kune dambudziko, sekuti "Hauchadi zvakare fodya" kana "Uchazonzwa murwere usisina marwadzo." Inoshanda pakusiya tsika, kudzora hasha, kana kuderedza manzwiro ekutyisa.
== Tirisô ==
Tirisô ya hipinosi e akaretsa dilo tse dintsi:
* Go fenya bojegere (go tshaba dilo) le matshwenyego (anxiety)
* Go kgaola go nwa bojalwa le go dirisa diokobatsi
* Taolo ya botlhoko, bogolo jwa mo dipateleng
* Go thusa mo go fenying go ja thata kana go se je sentle (eating disorders)
* Go oketsa boipele le go thusa mo go fenying go swa thata (stress)
* Go thusa baithuti go oketsa go ithuta le go gopola
* Go thusa batsayadikgwele go emisa go roba (smoking)


* '''Hipinosi Yekuongorora''' (Analytical Hypnosis): Mhando iyi inoshandiswa kuongorora zvikonzero zvedambudziko repfungwa, kazhinji zviri muchidzidzo cheupenyu hwekare. Inobatsira kuvheneka zviitiko zvekare zvinokonzeresa kusagadzikana kwemazuva ano. Zvakare inoshandiswa mu[[Hipinosi Yekudzokera]] (Hypnotic Regression).
Mo Botswana le Aforika Borwa, hipinosi gape e dirisiwa go thusa batho ba ba nang le mathata a a bakwang ke go sotliwa (trauma), go thobalana ka thata (PTSD), le go hloka maikarabelo mo go diriseng ditlamorago tsa HIV/AIDS.


* '''Hipinosi Yekuzvidzora''' (Self-Hypnosis): Iyi mhando inodzidziswa kumurwere kuti azviitire ega asina rubatsiro rwemurairi. Inobatsira mukudzora marwadzo, kuderedza kushushikana, kuvandudza kuzvivimba, uye kugadzirisa matambudziko ehusiku.
== Maemo a Molao mo Botswana le Aforika Borwa ==
Mo Botswana, hipinosi ga e amanngwe le molao o o rulagantsweng ka boyona. Go dirisiwa ga yona go laolwa ke melao e e amang botsogo jwa monagano le kalafi ka kakaretso. Motho yo o ratang go nna '''mohipinosi''' (hypnotist) o tlhoka go nna le setifikeiti se se tswang mo setlhopheng se se amogelwang, jaaka Lefapha la Botsogo jwa Monagano la Botswana. Go hipinosa motho go senya thoto ya gagwe go ka nna molato wa go utswa.


* '''Hipinosi Yechivanhu''' (Traditional Trance States): Izvi zvinosanganisira maitiro echivanhu akaita sekupindwa nemweya (possession), kushandiswa kwemishonga yechivanhu kuti munhu apinde mumamiriro ekugadzikana, uye nzira dzekuraira dzinoshandiswa navan’anga kana masvikiro. Zviitiko izvi zvinowanzoitirwa zvinangwa zvekurapa, kudzidzisa, kana kutaurirana nemadzitateguru.
Mo Aforika Borwa, maemo a a tseneletseng thata. Mohipinosi yo o nang le thuto ya kalafi o tlhoka go ngwadiswa le HPCSA (Health Professions Council of South Africa). Ba ba sa ngwadisweng ba ka se dire hipinosi ya kalafi, mme ba ka e dira e le baoki ba boitekanelo fa ba sa iketsetse gore ke dingaka. Molao o kgaola thata go dirisa hipinosi mo dithulaganyong tsa bošhabi (court cases) go fetola bosupi.


* '''Ericksonian Hipinosi''': Nzira iyi yakagadzirwa naMilton H. Erickson inoshandisa ngano, fananidzo, uye mashoko asina kunanga kuti apinde mupfungwa dzemurwere. Inonyanya kubatsira kune vanhu vanopikisa mazano akananga.
== Maikutlo a Setšo ==
Mo setšong sa Batswana le ba Aforika Borwa ka kakaretso, go na le maikutlo a a farologaneng ka hipinosi. Ba bangwe ba e bona e le mokgwa o o molemo wa sekgoa o o tshwanang le mekgwa ya setso ya go alafa ka mafoko le merera. Ba bangwe ba e belaella ka go e bofa le bošula (witchcraft) kana bošula jwa sekgoa, ka gonne e tsamaisa monagano wa motho.


== Tsvagurudzo Yesainzi ==
Le fa go ntse jalo, go oketsega ga tumêlô mo botsogong jwa boitekanelo le go kopanya ga dingaka tsa setso le tsa sekgoa go fetola maikutlo a. Gompieno, go na le tumêlô e ntsi mo hipinosing e e dirwang ke batho ba ba nang le tsebo le ditumêlô, bogolo segolo fa e thusa ka mathata a a sa alafeng ka mekgwa e mengwe.


Tsvagurudzo yezvesainzi inoratidza kuti panguva yehipinosi, maitiro emuuropi (brain) anochinja. Ongororo dzeNeuroimaging dzakaratidza kuti panguva iyi, matunhu emuuropi anobatanidzwa mukutarisa uye kuziva anoshanda zvakanyanya, nepo mamwe matunhu anobatanidzwa mukuziva uye kuziva kuti ndiri ani (self-awareness) anodzikira kushanda. Izvi zvinotsanangura sei munhu ari muhipinosi achiita seanoteerera zvakanyanya mazano, asi achigona kuramba aine ruzivo rwekuti ndiani.
== Baiphinosi ba ba Tumileng mo Botswana le Aforika Borwa ==
* '''Dr. Odirile Bogatsu''' (Gaborone, Botswana): Rra Bogatsu ke ene mohipinosi yo o tumileng mo Botswana, yo o dirisang hipinosi le dithuto tsa maikutlo go thusa ka mathata a go roba, matshwenyego, le taolo ya mmele. O na le kgelelo mo Gaborone.
* '''Dr. Siyabonga Ndlovu''' (Johannesburg, Aforika Borwa): Ke mohipinosi wa kalafi yo o ngwadisitsweng le HPCSA. O dirile dithuto tse dintsi ka tirisô ya hipinosi mo go thuseng batsayadikgwele ba HIV/AIDS.
* '''Mma Gloria Pule''' (Pretoria, Aforika Borwa): Ke mooki wa boitekanelo yo o kopanyang hipinosi le merera ya setso ya Aforika. O thusa batho ka mathata a botshelo, go boela morago, le go ithuta ka boene.
* '''Lefapha la Botsogo jwa Monagano, Ministry of Health (Botswana):''' Le neela ditaelo le go laola tirisô e e siameng ya mekgwa ya go tsamaisa maikutlo, go akaretsa hipinosi, mo Botswana.


MuZimbabwe, tsvagurudzo pamusoro pehipinosi haisati yakawanda, asi mamwe masangano akaita se[[University of Zimbabwe]] Faculty of Medicine ne[[Zimbabwe Psychological Association]] anotanga kufarira mashandisirwo ayo mukurapa kushushikana, kushaya hope, uye kudzora marwadzo, kunyanya mumamiriro ezvinhu ekushomeka kwevarapi vezvepfungwa. Zvakare, pane kufarirwa kwekushandisa hipinosi seimwe nzira yekubatsira vanhu vane zvinetso zvepfungwa zvinokonzerwa nenguva yekurwa kwechimurenga (Post-Traumatic Stress Disorder).
== Bona gape ==
* [[Thuto ya Maikutlo]]
* [[Kalafi ya Setso mo Botswana]]
* [[Botsogo jwa Boitekanelo]]
* [[Hipinosi ya go Boela Morago]]
* [[Matshwenyego le Go Swa That]]


== Mashandisirwo ==
== Dikgoge tsa kwa ntle ==
 
* [http://www.sahypnosis.org.za South African Society of Clinical Hypnosis]
Hipinosi inoshandiswa muzvikamu zvakawanda zvehutano, kunyanya:
* [http://www.health.gov.bw Ministry of Health, Botswana]
 
* '''Kurapwa kwePfungwa neManzwiro''': Kubatsira vanhu vane kushushikana, kusuruvara, hasha, kutyoka moyo, uye zvinetso zvekudzokorora zviitiko (PTSD).
* '''Kudzora Marwadzo''': Inoshandiswa mukuvhiya, pakuberekwa, uye pakurapa marwadzo emapfupa kana tsandanyama.
* '''Kusiya Tsika Dzakashata''': Kubatsira vanhu kusiya fodya, kunwa doro zvakanyanya, kudya zvakawandisa, uye kumwa mishonga yakaipa.
* '''Kuvandudza Unyanzvi Hwekuita Zvinhu''': Inobatsira vatambi, vadzidzi, uye vanhu vebasa kuwedzera kuvimba, kudzikisira kutya, uye kuvandudza kutarisa.
* '''Kurapa Zvinetso Zvekuona Zvakanaka neZvakaipa''' (Body Dysmorphic Disorder): Kubatsira munhu kuti aone muviri wake zvakanaka.
* '''Kurwisa Zvinetso Zvehusiku''': Kugadzirisa kushaya hope, kurota hope dzinotyisa, uye kurovedza mazino husiku (bruxism).
* '''[[Hipinosi Yekudzokera]]''': Kushandiswa kwehipinosi kudzokera kune zviitiko zvekare, kazhinji kuvheneka zvikonzero zvezvinetso zvemazuva ano.
 
== Mamiriro emutemo muZimbabwe ==
 
MuZimbabwe, hipinosi haisi nzira yekurapa inotenderwa zviri pamutemo seimwe nzira yekurapa. Hazvina kudomwa zvakananga mumutemo wezvehutano. Nekudaro, mashandisirwo ayo anoitwa nevanhu vane marezinesi ekurapa, vakaita savanachiremba, varapi vezvepfungwa (psychologists), uye varapi vezveutano hwepfungwa (psychiatric nurses) vari pasi pemitemo yavo yebasa. Izvi zvinoreva kuti munhu anoda kushandisa hipinosi seimwe nzira yekurapa anofanira kunge ari nyanzvi inotenderwa mune imwe nzira yekurapa uye anofanira kudzidziswa zvakakwana nezvehipinosi. Kushandisa hipinosi pasina mvumo kana ruzivo kunogona kutorwa sekutyora mutemo kana kuita zvisiri pamutemo, kunyanya kana kukonzera kukuvara kumunhu.
 
== Maonero etsika nemagariro ==
 
Maonero echiShona pamusoro pehipinosi anotsaukana. Vamwe vanhu vanoiona sechishandiso chinobatsira chinowirirana netsika dzechivanhu dzekupindwa nemweya uye kurapwa nemashoko. Vanhu ava vanoona hipinosi yechirungu seimwe nzira yekurapa inoenderana neyechivanhu. Vamwe vanoiona sechiratidzo chekutiza tsika dzechivanhu uye kutevedzera tsika dzekunze. Kune vamwezve, kunyanya mumasangano echitendero, vanoona hipinosi sechinhu chakaipa chinobva kunaSatani nekuti chinopinda mupfungwa dzemunhu. Zvisinei, maonero ari kushanduka zvishoma nezvishoma sezvo ruzivo rwehipinosi rwuchiwanda, uye vanhu vachiiona seimwe nzira yekurapa inobatsira.
 
== Vashandisi vanozivikanwa muZimbabwe ==
 
* '''Dr. Frances M. Lovemore''': Mumwe wevarapi vezvepfungwa vekutanga muZimbabwe kushandisa hipinosi mukurapa vanhu vane zvinetso zvepfungwa, kunyanya vane zvinetso zvekudzokorora zviitiko.
* '''Sekuru Thomas M. Mhlanga''': Muvambi weimwe yemakliniki ekurapa pfungwa muHarare aishandisa nzira dzakasanganiswa dzehipinosi yechirungu neyechivanhu.
* '''Vadzidzisi ve[[Zimbabwe Institute of Hypnotherapy]]''': Sangano iri riri kuHarare rinopa zvidzidzo uye marezinesi kune vanoda kudzidza nezve hypnotherapy. Vadyaridzi vesangano iri vanoshanda munzvimbo dzakasiyana siyana dzekurapa.
* '''Van’anga neMasvikiro Vechivanhu''': Vazhinji vevanhu ava, kunyangwe vasingazviti "hypnotherapists," vanoshandisa nzira dzekupindisa vanhu mumamiriro ekugadzikana kuti avarape kana kuvapa mashoko. Mashandisirwo avo anogona kutorwa sehipinosi yechivanhu.
 
== Ringai Zvakare ==
 
* [[Hipinosi Yekudzokera]]
* [[Psychology]]
* [[Traditional Healing in Zimbabwe]]
* [[Post-Traumatic Stress Disorder]]
* [[Zimbabwe Psychological Association]]


[[Category:Hipinosi]]
[[Category:Hipinosi]]
[[Category:Psychology]]
[[Category:Thuto ya Maikutlo]]
[[Category:Botsogo jwa Monagano mo Botswana]]
[[Category:Botsogo jwa Monagano mo Aforika Borwa]]

Revision as of 03:16, 1 April 2026

Hipinosi ke mokgwa wa go tsamaisa maikutlo le go fetola maitsholo a batho ka go ba tsenya mo maemong a go iketla le go utlwa ka botlalo mafoko a mongwe. Hipinosi ga se bošula, mme ke tirisô ya thuto ya maikutlo (psychology) e e dirisiwang ke dingaka tsa maikutlo, dingaka, le baithuti ba ba nang le tsebo go thusa batho go fenya mathata a mmele le a monagano.

Tlhaloso

Hipinosi, mo Setswaneng gape e bidiwa go hipinosa, ke maemo a go iketla a monagano ao motho a nang le kgonagalo ya go utlwa ka botlalo le go tswelela pele ka mafoko a mongwe kana a mokgosi. Mo maemong a, monagano o nna o bulegetse ditshusumetso tse di sa tlwaelegang. Motho yo o hipinositsweng ga a robele, o a utlwa ebile o na le taolo ya gagwe ka botlalo. Hipinosi e ka nna go tsena mo monaganong kana go iketla ka botlalo. Botlhokwa ke go tlhaloganya gore hipinosi ga se bošula, mme ke sediriswa sa kalafi.

Hisitori

Hisitori ya hipinosi e simolotse kwa lefatsheng la Fora mo dikgweding tse di fetileng, mme e ne ya tlhabololwa ke dingaka tsa kwa Yuropa jaaka Dr. James Braid, yo o neng a simolola go dirisa leina le "hypnosis" ka ngwaga wa 1842. Mo Aforika Borwa le Botswana, tirisô ya mekgwa e e tshwanang le hipinosi e na le dikgala tse dideepi mo setšong. Dingaka tsa setso, ba e bidiwang dingaka kana baloi ba ba molemo, ba ne ba dirisa mekgwa ya go rera, go opela, go bina le go dirisa mefuta ya mefera go thusa batho go fenya mathata a mmele le a moya. Mokgwa ona o ne o tshwana le hipinosi ka go tsamaisa maikutlo a motho.

Mo Botswana, go simolotse go dirisiwa hipinosi e e rulagantsweng ke baithuti ba thuto ya maikutlo mo dingwageng tsa bo1970 le bo1980, fa ba ne ba simolola go e kopanya le dithuto tsa kalafi ya setso. Mo Aforika Borwa, tirisô ya hipinosi e ne ya simolola go tuma thata fa e kopanngwa le thuto ya maikutlo ya bojanala (clinical psychology) le kalafi ya boitekanelo (holistic healing) mo dingwageng tsa bo1990.

Mefuta

Hipinosi e na le mefuta e e farologaneng e e dirisiwang go samagana le mathata a a farologaneng:

  • Hipinosi ya Kalafi (Clinical Hypnosis): E dirisiwa ke dingaka tsa maikutlo (clinical psychologists) le dingaka go kalafa mathata jaaka go tshaba dilo (phobias), go kgaogela sengwe (addiction), botlhoko bo bo sa feleng, le mathata a go robala.
  • Hipinosi ya Boitekanelo (Holistic Hypnosis): E kopanya mekgwa ya setso le ya sekgoa, e e dirisiwang ke baoki ba boitekanelo go thusa ka mathata a maikutlo, go oketsa kitso ya boipele, le go thusa mo go fenying mathata a botsogo jwa monagano.
  • Hipinosi ya go Boela Morago (Regression Hypnosis): E dirisiwa go thusa motho go boela morago mo dingwageng tsa gagwe tsa bosa, kapejana, go batlisisa tshimologo ya mathata a. Bona setlhogo se se rulagantsweng ka boyona: Hipinosi ya go Boela Morago.
  • Hipinosi ya go Iteemela (Self-Hypnosis): Mokgwa o motho a ithutang go iphipinosa a le nosi, gantsi go thibela botlhoko, go fokotsa matshwenyego, kana go oketsa go ithuta.

Dithuto tsa Saense

Dithuto tse dintsi tsa saense di supa gore hipinosi ke sediriswa se se nang le matla mo kalafong. Ditshenyegelo tsa MRI di bontshitse gore fa motho a hipinositswe, dikarolo tse di farologaneng tsa boko di a fetoga, supa gore monagano o a fetoga ka nnete. Mo Aforika Borwa, dithuto di dirilwe ke Yunibesiti ya Kapa (University of Cape Town) le ya Witwatersrand, tse di supang bokao jwa hipinosi mo go fokotseng botlhoko le matshwenyego.

Lefapha la Botsogo jwa Monagano mo Botswana le amogela tirisô ya hipinosi e e dirwang ke ba ba nang le ditumêlô tsa thuto e e maleba, jaaka dingaka tsa maikutlo. Go na le kgolagano ya hipinosi le mekgwa ya setso ya go alafa, e e bidiwang kalafi ya setso, e saense e sa e tlhaloganyeng ka botlalo.

Tirisô

Tirisô ya hipinosi e akaretsa dilo tse dintsi:

  • Go fenya bojegere (go tshaba dilo) le matshwenyego (anxiety)
  • Go kgaola go nwa bojalwa le go dirisa diokobatsi
  • Taolo ya botlhoko, bogolo jwa mo dipateleng
  • Go thusa mo go fenying go ja thata kana go se je sentle (eating disorders)
  • Go oketsa boipele le go thusa mo go fenying go swa thata (stress)
  • Go thusa baithuti go oketsa go ithuta le go gopola
  • Go thusa batsayadikgwele go emisa go roba (smoking)

Mo Botswana le Aforika Borwa, hipinosi gape e dirisiwa go thusa batho ba ba nang le mathata a a bakwang ke go sotliwa (trauma), go thobalana ka thata (PTSD), le go hloka maikarabelo mo go diriseng ditlamorago tsa HIV/AIDS.

Maemo a Molao mo Botswana le Aforika Borwa

Mo Botswana, hipinosi ga e amanngwe le molao o o rulagantsweng ka boyona. Go dirisiwa ga yona go laolwa ke melao e e amang botsogo jwa monagano le kalafi ka kakaretso. Motho yo o ratang go nna mohipinosi (hypnotist) o tlhoka go nna le setifikeiti se se tswang mo setlhopheng se se amogelwang, jaaka Lefapha la Botsogo jwa Monagano la Botswana. Go hipinosa motho go senya thoto ya gagwe go ka nna molato wa go utswa.

Mo Aforika Borwa, maemo a a tseneletseng thata. Mohipinosi yo o nang le thuto ya kalafi o tlhoka go ngwadiswa le HPCSA (Health Professions Council of South Africa). Ba ba sa ngwadisweng ba ka se dire hipinosi ya kalafi, mme ba ka e dira e le baoki ba boitekanelo fa ba sa iketsetse gore ke dingaka. Molao o kgaola thata go dirisa hipinosi mo dithulaganyong tsa bošhabi (court cases) go fetola bosupi.

Maikutlo a Setšo

Mo setšong sa Batswana le ba Aforika Borwa ka kakaretso, go na le maikutlo a a farologaneng ka hipinosi. Ba bangwe ba e bona e le mokgwa o o molemo wa sekgoa o o tshwanang le mekgwa ya setso ya go alafa ka mafoko le merera. Ba bangwe ba e belaella ka go e bofa le bošula (witchcraft) kana bošula jwa sekgoa, ka gonne e tsamaisa monagano wa motho.

Le fa go ntse jalo, go oketsega ga tumêlô mo botsogong jwa boitekanelo le go kopanya ga dingaka tsa setso le tsa sekgoa go fetola maikutlo a. Gompieno, go na le tumêlô e ntsi mo hipinosing e e dirwang ke batho ba ba nang le tsebo le ditumêlô, bogolo segolo fa e thusa ka mathata a a sa alafeng ka mekgwa e mengwe.

Baiphinosi ba ba Tumileng mo Botswana le Aforika Borwa

  • Dr. Odirile Bogatsu (Gaborone, Botswana): Rra Bogatsu ke ene mohipinosi yo o tumileng mo Botswana, yo o dirisang hipinosi le dithuto tsa maikutlo go thusa ka mathata a go roba, matshwenyego, le taolo ya mmele. O na le kgelelo mo Gaborone.
  • Dr. Siyabonga Ndlovu (Johannesburg, Aforika Borwa): Ke mohipinosi wa kalafi yo o ngwadisitsweng le HPCSA. O dirile dithuto tse dintsi ka tirisô ya hipinosi mo go thuseng batsayadikgwele ba HIV/AIDS.
  • Mma Gloria Pule (Pretoria, Aforika Borwa): Ke mooki wa boitekanelo yo o kopanyang hipinosi le merera ya setso ya Aforika. O thusa batho ka mathata a botshelo, go boela morago, le go ithuta ka boene.
  • Lefapha la Botsogo jwa Monagano, Ministry of Health (Botswana): Le neela ditaelo le go laola tirisô e e siameng ya mekgwa ya go tsamaisa maikutlo, go akaretsa hipinosi, mo Botswana.

Bona gape

Dikgoge tsa kwa ntle